Danas smo imali jedan jako zanimljiv čas fizike:
Ilhana je dio svog demonstracionog ogleda prezentirala na - njemačkom jeziku!!! Zato jer je državna prvakinja. I gle, čuda! Postigla je apsolutnu pažnju. Prezentirala je divan uvid u skrivene i moćne atmosferske sile koje su s nama u svakom trenutku. Danas jednako fascinantno kao i prije nekih 350 godina! "Svjetlost, vidljivi podsjetnik nevidljivog Svjetla...",
citat je kojim smo danas krenuli sa lekcijom Prelamanje svjetlosti. Učenice III razreda upoznale su se sa principom rada svjetlosnog mikroskopa u STEM kabinetu i napravile nekoliko zanimljivih fotografija. Odabrali smo za ovaj put latice suncokreta i tipičan presjek tijela zemljanog crva i preparat sa ljudskom krvlju. Fotografije uradile Azra Nuhić, Belma topčagić i Adna Dekanović
Uloga umjetne inteligencije u obrazovanju je poboljšati iskustvo učenja pružanjem personaliziranih i prilagodljivih uputa učenicima.
Funkcija umjetne inteligencije u obrazovanju, a konkretno u nastavi fizike, nadilazi tradicionalne metode poučavanja. AI ima potencijal revolucionirati tradicionalne metode podučavanja, povećati angažman učenika i poboljšati rezultate učenja u području fizike. Koristeći AI, svoju maštu i ideje, učenici II 1 su kreirali online e-book, SCI-FI tematike: Gustav Kirchhoff, moj profesor fizike priče možete prelistati na linku: https://online.fliphtml5.com/cmytv/ianx/ Danas smo na času biologije, u I1 naučili seciranje ribe! (dopuštamo bilo koju razinu sudjelovanja u tim iskustvima za neke osjetljivije učenike, pa su neki radije samo gledali (na kraju su se i pridružili)
Uobičajena osobina koju na početku možete vidjeti je taman gornji i svijetli donji dio ribe. To je zato da se mogu kamuflirati od grabežljivaca koji ih vrebaju. Ribe se razlikuju po boji strana, a mnoge ribe imaju ljuske koje se "prelijevaju" u metalnim bojama. Glava ribe je često odbačena u kulinarstvu, ali smo mnogo naučili: ako pogledate izravno u središte zjenice, možete vidjeti čak i leću, koja je puno sferičnija od naše. Idemo dalje; ako pogledate zaliske sa strane (koji se nazivaju operkulumi), možete vidjeti škrge unutra. Koliko ima škrga? Zašto imaju ove zaliske? Ako otvorimo usta našem preparatu, možemo naučiti nešto o načinu na koji se ova vrsta ribe hrani. Zatim smo istražili digestivni sistem, srce i krvotok, zračni mjehur za regulaciju pritiska i dubine u vodi, škrge... Bilo je zabavno i radno. #birajgimnaziju #biologija #praktičnoznanje
Nikola Tesla je dobio je patent broj 514170 za izum "Incandescent Electric Light"
Svjetiljka se sastojala od staklene kugle s jednim elektrodom unutra. Kugla je bila ispunjena argonom, na elektrodu je bio primijenjen visokofrekventni napon i zbog razbijanja plina, došli je do pražnjenja, što je uzrokovalo sjaj argona. Tesla ju je koristio samo u naučne svrhe. Plazma kugla koju je N. Tesla napravio nije bila tako lijepa kao današnje moderne plazma kugle. Trebalo je vremena za razvoj tehnologije proizvodnje plinova poput ksenona, neona i kriptona, kao i naučiti kako miješati te plinove. Američki poduzetnici Bill Parker i James Falk uspjeli su spojiti jedinstveno otkriće N. Tesle s umjetnošću i dobiti moderne plazma kugle. Zahvaljujemo se našem donatoru kao i svim ostalima koji doprinose kvaliteti obrazovanja u našoj školi!!! Danas u I1 i Adin Musić Danas smo imali zanimljivu aktivnost na nastavi fizike.
Pisali smo dnevnik poznatog naučnika, postavljajući isječak njegovog života u stranicu imaginarnog Dnevnika, pisanu u prvom licu jednine. Nadin Suljić je odabrao Galvanija i evo kako je stranica Galvanijevog dnevnika izgledala kreirana Nadinovom maštom. Veoma zanimljiva metoda ulaska u historiju nauke i učenja biografija poznatih! Uživajte! “A ono što zovemo Bosna nije samo djelić zemlje na Balkanu; za mnoge od nas Bosna je ideja, to je uvjerenje da ljudi različitih vjera, nacionalnosti i kulturnih tradicija mogu živjeti zajedno.“ Rad učenika I1. U prvom razredu se odvijala veoma zanimljiva aktivnost na času bosanskog jezika. U sklopu teme Početak pismenosti starih Slavena, što je ujedno i početna faza razvoja našeg jezika, prezentirali su se dokazi pismenosti kod starih Slavena na najvažnijim spomenicima iz tog perioda. Bosančica na Povelji Kulina bana, Humačkoj ploči i stećcima, te glagoljica na primjeru Bužimskog natpisa, baštineći tako i historijski i jezički aspekt naše države. Mentorica: profesorica Merima Bratić Evo i jedne zanimljive aktivnosti sa časa matematike i teme položaj tačke u koordinatnom sistemu.
Naime, učenici su pomoću zadanih koordinata tačaka u ravni, nacrtali razne likove. Pokušajte i vi! Za ovu aktivnost potreban vam je milimetarski papir, bojice i malo strpljenja. Vaše crteže možete ostaviti u komentaru! (Slike sa koordinatama preuzmite sa ove objave) Da sve učionice nemaju zidove, danas smo se uvjerili u toku časa fizike u IV1, koji je održan u Domu zdravlja Bosanska Krupa, tačnije, u službama radiologije i fizijatrije.
Veoma ljubazno smo dočekani od strane zaposlenika, a učenicama su na zanimljiv način objasnili principe rada rendgenskog aparata i dobivanja rendgenskih slika za pacijente. Učenicama su objasnili zašto nose dozimetre na uniformama, te o pozivu radiološkog tehničara. U službi fizijatrije, učenicama su pokazani aparati terapeutskih struja, a neke od njih su i uključile da iskuse njihovo djelovanje. Zahvaljujemo se direktoru Doma zdravlja Bosanska Krupa, dr Zlatanu Terziću za ustupljeno vrijeme i priliku da učenice iz "prve ruke" nauče lekcije koje bi prema nastavnom planu i programu u "redovnoj učionici" tek pasivno slušale. Neprocjenjivo je ovo iskustvo za sve nas!!!
Konačno, jedan eksperiment koji možete - pojesti!
Učenice III1 su na času fizike odredile brzinu svjetlosti pomoću čokolade! Da, prave, jestive čokolade!!! Zvuči urnebesno i pitate se kako??? 1. Prvo su izvadile rotirajući dio iz mikrovalne kako bi mogle staviti tanjir koji će stajati dok mikrovalna radi 2. Zatim su stavili čokoladu prethodno omirisanu (ili krišku sira) na oko 20 sekundi (pažnja! NE DUŽE OD TOGA). Vrijeme dovoljno da vide kako efekti počinju da se oblikuju. Ono što su vidjele je specifičan obrazac topljenja koji pokazuje talasnu dužinu talasa (pola), izmjerile su razmak između otopljenih kratera 3. Pročitale su na poleđini mikrovalne njenu frekvenciju 2,4 GHz Jednostavnim računom množenja (formule koje su cure naučile!), dobile su vrijednost blisku brzini svjetlosti. Naravno, ne tako precizno, jer mi nismo Fermi laboratorij, ali smo se super zabavile na času. (Sudbina 2 čokolade ostala je nepoznanica) Sat bosanskog jezika, lektira na poseban način! Borba za pravo glasa žena do modernog doba isprepliće se u poetskoj predstavi "Nora - lutkina kuća" koju su izvele učenice III1, povodom Dana žena. Kroz djelo se postavlja pitanje dokle smo zaista stigli u proteklih sto godina? Lutkina kuća ili Nora (norv.: Et Dukkehjem) je drama u tri čina norveškog pisca Henrika Ibsena, napisana 1879. godine. Pozorišni komad je imao praizvedbu 21. decembra 1879. godine u Kopenhagenu. Glavna protagonistkinja je Nora, koja je udata za odvjetnika Torvalda Helmera i koji naizgled žive u skladnom braku. Drama govori o braku i ulozi žene u njemu. Lutkina kuća se završava kada Nora napušta svoj dom da bi mogla postati osoba, a ne samo lutka (što je bila do tada). Većina je uglavnom iznenađena krajem. Razlog zbog kojeg Nora napušta svog muža i svoju djecu je nešto što se u to vrijeme smatralo da nije dio ženske uloge i prirode. Bravo, djevojke!!! Učenici su radili vježbu Izdvajanje molekule DNK iz BANANE!!!
DNK predstavlja vrlo važan makromolekul koji se nalazi u skoro svim ćelijama u našem tijelu. U njemu se nalaze "kodovi" koji određuju način na koji će se svako živo biće razvijati, rasti, pa i kakve će osobine imati. Ovi molekuli su vrlo mali i, iako ih u svom tijelu imamo velikim količinama, mi, nažalost, ne možemo da ih vidimo golim okom. Razlog za to je što se nalaze sakriveni u unutrašnjosti svake od ćelija. Sada ćemo vam pokazati kako na primjeru banane u nekoliko jednostavnih koraka možemo da "oslobodimo" mnogo DNK molekula iz ćelija i provjerimo kako ona izgleda! Šta nam je potrebno? ½ oljuštene banane 100 ml tople vode kašičica soli 2 kašičice tečností za suđe ili tečnog sapuna za ruke 100 ml hladnog alkohola čaša cjediljka kesa za zamrzivač (poželjno zip kesa koja se zatvara na vrhu) čačkalica Korak 1 - gnječenje banane: na ovaj način smo razbili ćelije banane i olakšali DNK da ,,izađe iz nje“. Upravo ovaj korak je razlog zašto smo koristili banane, da smo izabrali neko tvdo voće mnogo teže bismo oslobodili DNK. Korak 2 sapun i so: Membrana koja štiti DNK u ćeliji sačinjena je od supstanci koje zovemo lipidima, to su zapravo masti i ulja, pa sapun pomaže da, kao u slučaju prljavog suđa, sklonimo masan dio iz naše smjese i dodemo korak bliže DNK molekulima. Pored toga, pošto se u polovini banane koju smo iskoristili nalazi mnogo ćelija, a u njima mnogo DNK, sol pomaže da se svi ti molekuli DNK zalijepe jedan za drugi, kako bismno ih lakše uočili. Korak 3 - alkohol: Ova supstanca pomaže sada spojenim molekulima DNK da isplivaju na površinu vode i tako postanu vidljivi golim okom. Na času je bilo veoma zanimljivo i radno, a sada donosimo fotografije sa tog časa. Kako je divno što smo se susreli sa paradoksom.
Sada imamo neku nadu da ćemo napraviti napredak" Niels Bohr Zadaća iz fizike u I1: istražujemo nepoznato! Eyla Bužimkić izvodi zanimljiv ogled o zraku i balonu. Kada se balon stavi u bocu, on se neće napuhati, jer je boca već ispunjena česticama zraka koje su "zarobljene" tu. Zrak u boci se malo komprimira, ali ne dovoljno da balon napušemo. Kada probušimo rupu u boci, molekule zraka u boci sada imaju izlaz. One se istiskuju dok balon ispunjava prostor unutar boce, što rezultira puhanjem cijelog balona. Ako se rupica na boci sada zatvori, balon ostaje napuhan čak i kada se usta uklone #učimofiziku #zanimljivosti #birajgimnaziju "Postanite učenici sa ciljem da postanete majstori"
Walt Disney Danas slavimo #WaltDisneyDay, pionira animiranih crtanih filmova iz svijeta nezaboravnih likova i priča. Dan Walta Disneya je osmišljen kako bi proslavio čovjeka koji je djeci širom svijeta donio ljubav, prijateljstvo i sreću: od Kralja lavova do Frozena; bez obzira kada ste rođeni, vjerovatno je da postoji Diznijev film koji podsjeća na vaše djetinjstvo. da li ste znali da je prepoznatljivi Diznijev lik, Miki Maus, nastao iz skice koju je ilustrator nacrtao vozeći se u autobusu? i da je najpoznatiji park Walt Disney World Resort u Orlandu na Floridi? Danas je također i Dan volontera. Prigodnim aktivnostima smo obilježili u našoj školi! Od drevnih civilizacija do moderne kulture, med je bio omiljena i visoko cijenjena roba zbog svog bogatog okusa i mnogih zdravstvenih prednosti.
To znamo, a danas su u II1, na času biologije, učenici naučili nešto novo: radili su laboratorijsku vježbu: Denaturacija proteina i dokazivanje monosaharida(glukoze) u medu Monosaharidi su jednostavni ugljikohidrati koji u svojoj građi imaju od tri do devet ugljikovih atoma. Molekula monosaharida u svojoj strukturi sadrži aldehidnu ili keto skupinu, te hidroksilne skupine. U prirodi su najzastupljeniji monosaharidi sa šest ugljikovih atoma (heksoze): glukoza i fruktoza. Glukoza je čvrsta kristalna bijela tvar, slatkog okusa i topljiva je u vodi. Izvor je energije za organizam. Nalazi se u voću, nektaru cvijeća, medu i u krvi sisavaca. Zato se još zove i grožđani šećer te krvni šećer. Pri otapanju glukoze u vodi dolazi do promjena u lančanoj strukturi molekule. Od glukoze s lančanom strukturom nastaje glukoza prstenaste strukture. U vodenoj otopini molekula glukoze može mijenjati svoj oblik iz lančane u prstenastu strukturu i obratno. Bilo je zanimljivo i veselo!!! Osim što naši učenici rade praktične vježbe iz prirodnih nauka, trudimo se da ih i ekološki usmjerimo, a i danas podsjećamo: Prema fairplanet.org, mnoga staništa pčela su uništena industrijskim i poljoprivrednim praksama, široko rasprostranjenom upotrebom pesticida i velikim promjenama u korištenju zemljišta. Osigurajmo stanište pčelama tako što ćemo saditi cvijeće koje ih privlači i daje im hranu Jer, pčele su život planete. |
|