Svjetski Dan meteorologije, koji se obilježava 23. marta. Tim povodom, učenici drugog razreda ustupili su nam svoje "meteorološke" fotografije, koje govore hiljadu riječi.
Prekrasni prizori prirodnih pojava (od duge do nedavne aurore, zabilježeni su kamerama naših učenica i učenika), teme su i nastavnih lekcija iz fizike u drugom razredu Uživajte!
0 Comments
Na staroengleskom, Earendel je lično ime, ali može značiti i "jutarnja zvijezda" ili "zora". U "Gospodaru prstenova", Eärendel je poluvilenjački lik koji putuje morima noseći dragulj. Upravo je Earendel bila tema kviza, kojeg kreira prof. dr Ljiljana Gračanin, nacionalni koordinator Astronoma bez granica Srbije, a u kojem redovno učestvuju naši učenici. Dok čekamo diplome učenika i njihove rezultate, evo i pitanja na koja su učenici trebali (tačno) odgovoriti. Šta je Earendel? - To je najudaljenija zvijezda u svemiru, koja je ikada otkrivena. Šta znači riječ Earendel? Riječ Earendel potiče od starog engleskog jezika i znači „jutarnja zvijezda“. Koliko je Earendel udaljena od nas? Earendel je od nas udaljena oko 12,9 milijardi svjetlosnih godina. Zašto udaljene i stare zvijezde ne mogu da se posmatraju pojedinačno? Zato što su previše slabog sjaja. Kako je Earendel mogla da bude otkrivena? Posmatranjem pomoću efekta gravitacionog sočiva. Šta je to "gravitaciono sočivo"? Efekat gravitacionog sočiva pojačava mogućnost vidljivosti zbog masivnog objekta koji leži između posmatrača i nebeskog tijela. Sa čime može da se uporedi efekat gravitacionog sočiva? Može se objasniti poređenjem sa površinom vode u jednom bazenu. Talasi prelamaju svjetlost Sunca i na dnu bazena se vide svijetle linije. To su kaustike ili oblasti, koje su ekstremno uveličane. Kolika masa je izračunata za Earendel? Masa koja je 50 puta veća od mase Sunca. Koliki je bio sjaj Earendel? Nekoliko miliona puta sjajnija od Sunca. Da li Earendel još uvijek postoji? Do sada ova zvijezda više ne postoji. Na osnovu njene velike mase, zna se da takve zvijezde završavaju svoj život eksplozijom kao supernova. Dopunsko-džoker pitanje: Kada ćemo moći da vidimo njenu eksploziju? Njena svjetlost još uvek putuje do nas i tako će biti sljedećih 12,9 milijardi godina. Klimatske promjene su stvarne, ali i naša moć da ih promijenimo. Upravo su klimatske promjene tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetske sedmice Svemira i takmičenja u idejnom rješenju za poster. Sajra Komić je poslala svoj koncept, prijedlog postera za globalni problem klimatskih promjena. Zemlju je prikazala kao tempiranu bombu klimatskim primjenama, idejom kojom upozorava cijeli svijet. Poželimo Sajri puno sreće uz želju da se njena ideja dopdne žiriju. To bi značilo da bi sve zemlje svijeta koristile ovaj poster za obilježavanje globalnog događaja. Sretno, Sajra!!! "Mašta je važnija od znanja", rekao je Einstein, možda naslućujući koliko nas mašta može učiniti kreativnima i inovativnima.
Alati i aplikacije koje pokreće AI (umjetna inteligencija) mogu učiniti učenje fizike (i drugih predmeta) interaktivnijim i zanimljivijim za učenike. Virtuelne simulacije, proširena stvarnost i drugačija iskustva učenja, mogu zaokupiti interesovanje učenika, čineći složene koncepte pristupačnijim i ugodnijim. Jedan od alata je i Bing AI koji je za učenike prvog i drugog razreda, na njihov zahtjev i otvorenu maštu, kreirao zanimljive crteže na temu iz fizike. Učenici su umjetnoj inteligenciji dali zadatak da za njih kreira planete u boci, harmoniju svijeta, Faradazev kavez, atmosferski elektricitet i Einsteina u nekoliko okolnosti. Zanimljivo je koliko su fotografije pobudile dječiju maštu i približile koncepte gradiva fizike "Astronomi bez granica", na čelu sa prof. dr. Ljiljanom Gračanin, nacionalnom kooordinatoricom za Srbiju, svakog petnaestog u mjesecu organizuju međunarodno online nagradno takmičenje na temu iz astronomije.
Ovaj put je tema bila antimaterija, a u ovom krugu Faris Ramić je osvojio 9 od 10 tačnih odgovora! Također su srebreno priznanje dobile Elma Šabić sa osvojenih 8 bodova i Sajra Komić za 7 tačnih odgovora! Divna je prilika da učenici na ovaj način nauče nešto novo! Pitanja su bila: U čemu je razlika između obične, normalne materije i antimaterije? - Antimaterija nije mnogo neobičnija, od obične, normalne materije. Jedina razlika se nalazi u obrnutom naboju određenih elementarnih čestica. Koji naboj imaju protoni i elektroni u materiji, a koji u antimateriji? - Protoni imaju pozitivan naboj u normalnoj materiji, a elektroni negativan. Kod antimaterije je obratno, elektroni imaju pozitivan naboj, a protoni negativan. Kako može da se opiše antimaterija? - Antimaterija je skoro savršena suprotnost normalne materije. Fizičari govore o simetriji između materije i antimaterije. Od čega se sastoji materija, a od čega antimaterija? - Normalna materija se sastoji od kvarkova, a antimaterija od antikvarkova. Opipljiv svijet oko nas se sastoji samo od gornjih kvarkova, donjih kvarkova i elektrona. Da li antimaterija može da se "napravi"? - Antimaterija može da se "napravi, ali ne u konvencionlnoj hemijskoj laboratoriji, nego u velikim istrazivačkim centrima sa akceleratorom čestica. U kojem istraživačkom centru je prvi put proizvedena antimaterija? - u istrazivačkom centru CERN, su naučnici prvi put 1996. godine, uspjeli da proizvedu atom od antimaterije - antivodonik. Koliko antimaterije je tada bilo proizvedeno? - Ukupno su proizvedena 38 antivodonikovih atoma, koji su se zadržali 172 milisekunde. Da li postoje galaksije, koje se sastoje samo od antimaterije? - Ne postoje galaksije, koje se sastoje samo od antimaterije. Nama poznat univerzum se sastoji uglavnom od materije. U kosmičkom zračenju, koje ispunjava svemir, se nalaze samo pojedinačne čestice antimaterije. Šta se događa kada čestice materije naiđu na čestice antimaterije? - Kada materija naiđe antimateriju, čestice na obe strane se međusobno uniste i postaju čista energija. Kako se zove ta energija? - To su fotoni, dakle čestice svjetla, koje nastaju prilikom anihilacije, kako se ovaj proces naziva. Dopunsko - džoker pitanje: Koliko košta jedan gram antimaterije i da li može da se kupi? - Ne može, jer ne postoji mogućnost za skladištenje antimaterije, u dodiru sa materijom, antimaterija bi se raspala. Cijena proizvodnje jednog grama antimaterije, je trenutno sto milijardi dolara. Na kraju kalendarske godine, sumiramo pojedinačne uspjehe naših učenika i učenica.
"Mathe im Advent" takmičenje je u matematici za učenike iz cijelog svijeta. Iz naše škole i ove godine učešće uzeli Lejla Balkić i Faris Ramić i postigli izuzetno dobar uspjeh: Faris je osvojio srebreno priznanje, a Lejla bronzano!!! Cilj takmičenja je da se promijeni imidž matematike, koja se često povezuje sa dosadnim izvršavanjem algoritama i računskih zadataka. Zagonetke "Mathe im Advent" prikazuju matematiku kao višestruko kulturno dostignuće, korisnu zbirku alata i potiče novi način razmišljanja. Zadaci su pažljivo odabrani i posebno dizajnirani da učenicima pruže metode za istraživanje, rješavanje problema na temu Svemir i logičko zaključivanje. Time stiču i jačaju povjerenje u vlastite sposobnosti. Dugoročno, ovim takmičenjem želimo da unaprijedimo opću matematičku pismenost, kao i interesovanje za matematičke karijere u akademskoj i ekonomskoj oblasti. "Mathe im Advent" je pod pokroviteljstvom Savezne ministrice obrazovanja Anje Karliczek, a od 2016. godine projekat organizuje "Mathe im Leben non-profit GmbH", neprofitna organizacija, u saradnji sa Njemačkim matematičkim društvom. Čestitamo Farisu i Lejli i želimo im još mnogo ovakvih uspjeha!
"Physics in Advent", projekat je u kojem nekoliko godina unazad učestvuju naši učenici.
Projekat je organiziran od strane Univerziteta u Göttingenu u saradnji sa mnogim nacionalnim i međunarodnim društvima fizike i STEM inicijativama. U našoj školi se provodi u sklopu rada STEM kluba. Danas izdvajamo zanimljiv ogled koji je pripremio Arnes Bešić, učenik II razreda u društvu kolega, Farisa Ramića i Lejle Balkić. Praktično su provjerili kapilarnost u šibicama!
<
>
Drevne Maje mogle su izraziti bilo koji broj od nule do beskonačnosti koristeći samo 3 simbola, školjku, tačku i vodoravnu crtu.
Školjka ima vrijednost 0, tačka ima vrijednost 1, a crta ima vrijednost 5. Zanimljiva je činjenica da je majanski sustav možda bio prvi koji je koristio nulu kao rezervirano mjesto i kao broj u cijeloj poznatoj ljudskoj povijesti. Baš kao i naš sistem, Maya brojevi su također pozicijski, što znači da položaj numeričkog simbola označava njegovu vrijednost. Za razliku od našeg sistema, gdje položaj jedinice počinje s desne strane, a zatim se pomiče ulijevo kako bi predstavljao višu vrijednost, mayanski sustav počinje od dna, a jedinice se zbrajaju prema gore kako povećava svoju položajnu vrijednost. Kada pišemo Maya brojeve, broj tačaka ograničen je na 4, a broj linija ograničen je na 3. Dakle, ako želimo predstaviti broj 5, NE možemo koristiti 5 tačaka, umjesto toga možemo dodati traku koja predstavlja taj iznos. Na prvoj poziciji možemo predstavljati samo do broja 19. Na prvoj poziciji možemo predstavljati samo do broja 19.
Ne smije biti više od četiri tačke i tri crtice. Stavljanjem vrijednosti na drugu poziciju, ona se podiže na dvadesetu potenciju; drugim riječima, pomnoženo je s 20.
Tačke i crte na prvoj poziciji zadržavaju svoju izvornu vrijednost, ali one na drugoj poziciji se množe s 20. Ako imamo tačku na drugom mjestu, umjesto da ima vrijednost 1, ona sada vrijedi 20 (1×20). Crta umjesto da ima vrijednost 5, sada vrijedi 100 (5×20). Ako želite predstaviti broj 20, morate staviti školjku (koja vrijedi nula) na prvo mjesto, isto ako želite predstaviti bilo koji drugi višekratnik od 20, kao što su 40, 60, 100, 200, itd.
Fenomen poznat kao Motion-induced blindness (MIB)- U primjeru vidite mrežu plavih križeva koji se okreću, također i tri stacionarne žute tačke i trepćuću zelenu tačku u sredini koja također miruje. Usmjerite svoju pažnju na svjetlucajuću tačku u sredini i uskoro ćete postati svjesni da žute tačkice počinju nestajati. Ponekad samo jedna nestane, ili u parovima, ili će vam sve tri nestati iz vida, ali se također nasumično ponovno pojavljuju bez ikakve pravilnosti ili razloga. Stvarnost je ipak…da one zapravo nikada ne nestaju. Jednostavno izgledaju kao da iščeznu.. Važnost sljepoće uzrokovane pokretom odavno je prepoznata u avionskoj industriji. Instruktori, od kojih su neki bili veterani s dugogodišnjim iskustvom, upućivali su svoje pilote da neprestano "drže oči u pokretu" jer je to bio najbolji način preživljavanja. Pilote su učili da naizmjenično izmjenjuju pogled između skeniranja horizonta i skeniranja ploče s instrumentima, te da nikada ne fiksiraju svoj pogled na bilo koji pojedinačni objekt duže od nekoliko sekundi. Naveden je razlog da, ako fiksirate svoj pogled na jedan predmet dovoljno dugo dok ste sami u pokretu, vaš periferni vid postaje slijep. Zato se to zove sljepoća izazvana pokretom. Mnogi vozači su tvrdili da nisu vidjeli još jedno vozilo kako dolazi sa strane, unatoč svijetlom danu. Vozači često ne vide važne sudionike u prometu poput motocikla ili bicikla i kažu "nisam ga vidio”. Ovaj fenomen kod vozača automobila može biti dio “sljepoće izazvane pokretom”. Ako vozite velikom brzinom na autocesti i ako uperite pogled u cestu ravno ispred sebe, možda zaista nećete moći vidjeti automobil, skuter, bicikl, životinju ili čak čovjeka koji se približava sa strane. Dakle, sada kada ovo znate, ako pješice prelazite cestu i vidite kako se približava automobil koji juri, postoji 90% šanse da vas vozač ne vidi, jer njegov/njezin periferni vid može biti slijep! I možda ste u toj slijepoj zoni!! Ovi rizici postaju ozbiljna odgovornost prilikom letenja, vožnje autom ili vožnje čamcem. Vaš mozak će jednostavno izbrisati sliku drugog automobila iz vašeg pogleda.... sve dok ne pomaknete glavu. Sljepoću izazvanu pokretima izvorno su otkrili Grindley i Townsend 1965. godine, nakon čega slijedi Ramachandran i Grgur 1991. godine.[https://upwikihr.top/wiki/Motion-induced_blindness#cite_note-Ramachandran&09-4] Međutim, pridana mu je veća pažnja i imenovan je kad su ga 2001. godine ponovno otkrili Bonneh, Cooperman i Sagi.
Video uradila Lejla Balkić u sklopu projekta "Djevojke objašnjavaju fiziku" Video proglašen jedan od najboljih u istoimenom takmićenju Centra za održivirazvoj Brčko
Video-tutorijal za korištenje online programa CircuitLab u nastavi fizike.
Naša Lejla Balkić, učenica gimnazije, uradila je video-tutorijal za primjer iz Zbirke zadataka iz fizike Ahmeda Čolića, primjena Kirchhoffovih pravila.Kako je Lejla pokazala, implementacija web platforme pod nazivom CircuitLab omogućuje učenicima izvođenje simulacija kruga kao dio računskih zadataka iz ove oblasti fizike. Budući da se funkcionalnost temelji na webu, nema potrebe za kupnjom softvera ili licenciranja, dakle, bez troškova za školu i za učenika. Prije bilo kakve simulacije mora se otvoriti račun na web stranici CircuitLab. Osnovni račun je besplatan i omogućuje učeniku da izgradi i simulira bilo koji krug. Potrebni su osnovni podaci, poput imena, e-pošte i lozinke po izboru korisnika. Vjerujemo da će video pomoći u učenju mnogim učenicima. Video rad je nagrađeni rad u drđavnom takmičenju Djevojke objašnjavaju fiziku, Centra za održivi razvoj Brčko |
AuthorWrite something about yourself. No need to be fancy, just an overview. Archives
March 2024
Categories |