Vodeća platforma za online učenje STEM.BA i Centar za održivi razvoj organizovali su nagradni konkurs pod nazivom "Učenje kakvo želimo" za najbolje digitalne obrazovne sadržaje iz tzv. STEM oblasti za školsku 2020/21 godinu. I ove godine, dobitnica nagrade na državnom nagradnom takmičenju "Učenje kakvo želimo" je Amna Dervišagić, profesorica fizike iz naše škole. Cilj takmičenja „Učenje kakvo želimo“ je da učenici i nastavnici dobiju još bolje digitalne materijale za učenje na vodećoj edukativnoj platformi STEM.BA Prema riječima Edina Mujačića, izvršnog direktora Centra za održivi razvoj, profesorica je osvojila najvredniju nagradu: malog robotića STEMI u vrijednosti 760KM čiji je sponzor firma SYNC doo iz Mostara koji su službeni zastupnik edukacijskih robotića STEMI za BIH. Njihova misija je da privuku mlade u svijet znanosti, tehnologije i inovacije, tzv. STEM područje. Kroz svoje proizvode, tehnološke avanture, mlade transformira iz konzumenata tehnologije u stvaraoce i inspirira ih na poduzetništvo i stvaranje novih tehnologija. Nagrada će biti vrijedno nastavno sredstvo za učenike koji se žele baviti programiranjem! Evo nagrađene prakse: 1. Potrebni materijal: Sirovo jaje Ocat (sirće) - najbolji je bezbojni Postupak Stavite jaje u ocat preko noći. Sljedećeg jutra ljuska će omekšati. Vrlo pažljivo ogulite omekšanu ljusku tako da ostane samo unutarnja membrana. Pazite da ne rastrgnete membranu.Isperite jaje tako da na membrani ne ostanu djelići ljuske. Sada pokušajte pustiti jaje s nekoliko centimetara visine na glatku, tvrdu površinu. Trebalo bi odskočiti! Pazite ipak - previsoka visina jaje će se rasprsnuti. Šta se dogodilo? Ocat sadrži octenu kiselinu koja reagira s ljuskom jajeta od kalcijevog karbonata:2 CH 3 COOH + CaCO 3 → H 2 O + CO 2 + Ca (CH 3 COO) 2 Zbog ove "hemije na djelu" ljuska se počne otapati; pa ako ostane u octu dovoljno dugo, potpuno će se otopiti. Zašto jaje ne pukne kad ga pustimo? Odgovor leži u membrani koja je iznenađujuće jaka i pomalo rastezljiva. Ova elastičnost omogućava da se jaje raširi kad udari u tvrdu površinu. INTERESANTNO: Ovakvo jaje, kada ga osvijetlite svjetiljkom (mobitela) postaje prava mala ekološka lampa. Slika iz učionice, egglamp-ekolamp https://www.stem.ba/hemija/provjeri-znanje/item/475-eggsperiment Druga praksa za nagradu:
Voda bez težine? Potreban materijal Jedna mala plastična boca (npr. boca bezalkoholnih pića od 500 ml ili 750 ml) Voda iz vodovoda Mjesto na kojem prosipanje vode nije problem (npr. na otvorenom) Pametni telefon s mogućnošću usporenog snimanja (ako želite snimati - izborno) Postupak Probušite dno plastične boce i poklopac. Bocu napunite vodom. Stavite prst na otvor da pokažete da voda prestaje istjecati. Sada uklonite prst, kako biste pokazali da voda istječe iz rupe Zamolite učenike da predvide kako će izgledati mlaz vode, ako pustimo bocu da slobodno pada. (Učenici obično pravilno predviđaju da će voda prestati istjecati tokom pada.) Napunite bocu. Ispitajte predviđanje puštajući da boca padne s visine ramena. (Ako je moguće, snimite to pomoću usporene opcije na pametnom telefonu, kako bi učenici mogli pregledati šta se tačno događa.) Zamolite studente da predvide što će se dogoditi ako bocu bacimo prema gore. Hoće li voda teći ili ne? Napunite bocu i bacite je prema gore, dok je učenici gledaju (ili snimaju kao ranije) - i potom razgovaraju o onome što se dogodilo. Rasprava Kad je boca u mirovanju, voda istječe kroz rupu na dnu. To je u skladu s pravilom tipa: uzrok (težina vode) je usmjeren prema dolje. Većina učenika ispravno predviđa šta će se dogoditi ako pustmo bocu da pada. Ali šta se dogodi kad se boca baci prema gore: hoće li voda i dalje izlaziti? Većina učenika (više od 80%) misli da hoće. Njihovo rezonovanje često se temelji na onome što iskusimo dok stojimo u liftu ( Corona i sur., 2006 ). Kako se krećemo prema gore, osjećamo se teži, tako da se i voda treba 'osjećati teže' i na taj način brže isticati. Ovo predviđanje je pogrešno. Kao što pokazuje demonstracija, tokom kretanja boce prema gore ili prema dolje ne istječe voda. Nakon što boca napusti ruku, jedina sila koja djeluje na nju je težina, pa je u slobodnom padu - čak i kada se boca kreće prema gore (jer usporava). https://www.stem.ba/fizika/provjeri-znanje/item/444-eksperiment-voda-bez-tezine Čarobna ogledala sa istoka Izgledaju poput običnog ogledala u kojem možete vidjeti svoj odraz. Ali! Ako uhvatimo sunčevu zraku ovim ogledalom i usmjerimo je na bilo koji zaslon (zid, papir), onda ćemo na “ekranu” vidjeti blago zamagljenu sablasnu sliku uzorka sa poleđine ogledala, a ponekad i uzorak koji uopće nije vidljiv na ogledalu. Najstarije čarobno ogledalo nalazi se u Kini, a kasnije su se takva ogledala pojavila u Japanu. 1877. u Engleskoj je čak bila postavljena izložba "čarobnih" japanskih ogledala. Međutim, vjerojatno zbog učinka koji proizvode, takva se ogledala u Kini nazivaju "prozirnim ogledalima". Zanimljivo je da su istraživači antikviteta poznavali stotine kineskih ogledala, ali samo nekoliko njih "magičnih". Veličine "magičnih" ogledala su različite: od malih prečnika oko 5 cm do velikih, prečnika 52 cm, mase oko 12 kg. Usput, u drugoj polovici 20. stoljeća u Kini su se pojavila moderna "čarobna" ogledala, koja ni na koji način nisu inferiorna u odnosu na drevna. Što naučnici misle o tome? Poznato je da su poznati matematičari Laraj i astronom Arago u 19. stoljeću imali čarobna ogledala . Godine 1932. engleski fizičar William Bragg iznio je svoju hipotezu: prednje mikroneravnine ogledala su nevidljiva oku, a postaju vidljiva tek kad se slika uveća na zidu. Čini se da je najrealnija inačica da je "magija" ogledala postavljena u njegovu proizvodnju . Tajna leži u nesavršenosti procesa. Kod izrade brončane ploče lijevanjem, zbog reljefa na stražnjoj strani, debljina ogledala nije ista, a nakon hlađenja, ploča može imati ravnu prednju površinu kojoj je potrebno s donijeti sjaj, brušenjem i poliranjem do vrhunski sjajnog ogledala. Koliko je taj proces koštao drevne majstore! Početkom 19. stoljeća škotski optičar D. Brewster, nakon istraživanja "magičnog" ogledala, objasnio je tajnu ogledala nanošenjem kiseline na prednjoj strani, nakon čega je uslijedilo poliranje Tokom brušenja pojavljivale su se lagane izbočine, kao rezultat pritiska na područja različite debljine, na prednjoj površini su se stvarale mnoge mikroskopske izbočine i udubljenja, koja se, nakon završetka procesa poliranja, počinju “ponašati” kao sferna ogledala. Proračunima se dobilo da je udubljenje na ogledalu reda veličine tek nekoliko mikrona! Ako pokušate, onda se i te najmanje nepravilnosti mogu vidjeti na "magičnom ogledalu" pod svjetlom fluorescentne svjetiljke i polako ga okrenete. Vratimo se našem drevnom majstoru koji je pokušao vidjeti svoj odraz u ogledalu, naravno, površina mu se činila savršeno glatkom. Jao, obično ljudsko oko ne može razlikovati mikroskopske nepravilnosti na reflektirajućoj površini ogledala ... Ogledalo je spremno! Shvata li majstor da njegova kreacija može biti i "magična"? Možda je, nakon što je napravio ogledalo, majstor poslao jarki sunčev zrak iz ogledala do zida ... I, primijetivši magloviti sablasni uzorak sa stražnjeg dijela ogledala na zidu, ponosno pomislio na sebe: "Ja sam Genij!" Jeste li znali da su među "čarobnim ogledalima" nađena i takva u kojima odraz na zidu nije odgovarao dizajnu na stražnjoj strani!? Na primjer, u jednom od budističkih samostana nalazilo se ogledalo, na čijoj je poleđini bio prikazan noćni morski krajolik, a Buddhin lik u lotosovom cvijetu pojavio se u odrazu na zidu. Očito, recept za izradu "magičnog" ogledala nije jedini. Iako kako kažu, Istok je osjetljiva stvar, fizičari su tu kako da riješe “magičnu misteriju”, kao što je tajnu magičnog ogledala riješio britanski fizičar (hemičar i matematičar) Sir William Henry Bragg. Pokušajmo napraviti svoje "magično" ogledalo uz pomoć novčića. Nećemo mnogo izgubiti iz džepa, ako jedan "žuti" novčić pretvorimo u "magično" ogledalo! https://www.stem.ba/zanimljiva-nauka/tutorijali/item/323-carobna-ogledala-sa-istoka Comments are closed.
|
Arhiva
April 2024
|