"Postanite učenici sa ciljem da postanete majstori"
Walt Disney Danas slavimo #WaltDisneyDay, pionira animiranih crtanih filmova iz svijeta nezaboravnih likova i priča. Dan Walta Disneya je osmišljen kako bi proslavio čovjeka koji je djeci širom svijeta donio ljubav, prijateljstvo i sreću: od Kralja lavova do Frozena; bez obzira kada ste rođeni, vjerovatno je da postoji Diznijev film koji podsjeća na vaše djetinjstvo. da li ste znali da je prepoznatljivi Diznijev lik, Miki Maus, nastao iz skice koju je ilustrator nacrtao vozeći se u autobusu? i da je najpoznatiji park Walt Disney World Resort u Orlandu na Floridi? Danas je također i Dan volontera. Prigodnim aktivnostima smo obilježili u našoj školi! Od drevnih civilizacija do moderne kulture, med je bio omiljena i visoko cijenjena roba zbog svog bogatog okusa i mnogih zdravstvenih prednosti.
To znamo, a danas su u II1, na času biologije, učenici naučili nešto novo: radili su laboratorijsku vježbu: Denaturacija proteina i dokazivanje monosaharida(glukoze) u medu Monosaharidi su jednostavni ugljikohidrati koji u svojoj građi imaju od tri do devet ugljikovih atoma. Molekula monosaharida u svojoj strukturi sadrži aldehidnu ili keto skupinu, te hidroksilne skupine. U prirodi su najzastupljeniji monosaharidi sa šest ugljikovih atoma (heksoze): glukoza i fruktoza. Glukoza je čvrsta kristalna bijela tvar, slatkog okusa i topljiva je u vodi. Izvor je energije za organizam. Nalazi se u voću, nektaru cvijeća, medu i u krvi sisavaca. Zato se još zove i grožđani šećer te krvni šećer. Pri otapanju glukoze u vodi dolazi do promjena u lančanoj strukturi molekule. Od glukoze s lančanom strukturom nastaje glukoza prstenaste strukture. U vodenoj otopini molekula glukoze može mijenjati svoj oblik iz lančane u prstenastu strukturu i obratno. Bilo je zanimljivo i veselo!!! Osim što naši učenici rade praktične vježbe iz prirodnih nauka, trudimo se da ih i ekološki usmjerimo, a i danas podsjećamo: Prema fairplanet.org, mnoga staništa pčela su uništena industrijskim i poljoprivrednim praksama, široko rasprostranjenom upotrebom pesticida i velikim promjenama u korištenju zemljišta. Osigurajmo stanište pčelama tako što ćemo saditi cvijeće koje ih privlači i daje im hranu Jer, pčele su život planete. Učenice četvrtog razreda imale su zanimljivu aktivnost na času fizike prilikom obrade lekcije "Otkriće i svojstva rendgenskih zraka".
Pred kraj časa su potražile članke starih novina u internet arhivi i čitale (prevodile) autentične vijesti iz tog vremena: "Prof. A. G. Webster, u Popular Science Monthly: "Kako je Röntgen otkrio X-zrake? Da li je određeni element otkrića bila slučajnost? Kada je tzv. Crookesovu cijev prekrio crnim papirom, Röntgenu je privukla pažnju fluorscencija na komadu papira koji je ležao na stolu: papir je bio obložen neuobičajenom hemikalijom koja je svjetlucala. Röntgen je morao posumnjati da je postojalo neko svojstvo Crookesove cijevi da bi uzrokovalo tu fluorescenciju. Ovo otkriće je zapalilo svijet…" Mnoge druge članke kroz historiju možete i sami pregledati na: https://cdnc.ucr.edu/?a=q&hs=1&r=1&results=1&txq=Rontgen&dafdq=&dafmq=&dafyq=&datdq=&datmq=&datyq=&puq=&txf=txIN&ssnip=txt&oa=&e=-------en--20--21--txt-txIN-Rontgen------- Danas je na času fizike bilo zanimljivo: provjeravali smo provođenje topline
Koristili smo dva naizgled potpuno jednaka kvadratna bloka. Učenicima nismo rekli da su blokovi različiti materijali, nego smo tražili da ih dotaknu i iznesu svoja zapažanja. Odmah su uočili da je jedan od blokova (naizgled) hladniji od drugoga. U ovom trenutku smo tražili da predvide koliko će trajati da se kockica leda otopi kada se stavi na hladniji blok. (Istina je da "hladni" i "topli" blok imaju istu temperaturu, zapravo sobnu temperaturu). Kockica leda na "hladnom" bloku se zapravo otopila vrlo brzo i potpuno za manje od dvije minute! U istom vremenskom razdoblju, kocka leda na "toplijem" bloku se nije otopila ni približno kao kockica na “hladnom” Šta se dogodilo? Ovdje postoje dva različita događaja: 1. Predmeti na istim vanjskim temperaturama mogu se činiti kao da imaju različite temperature. 2. Kocke leda na dva bloka tope se izrazito različitim brzinama, na potpuno neočekivan način Oba ova događaja imaju isto objašnjenje: dva bloka su izrađena od različitih materijala sa znatno različitom toplinskom vodljivošću: aluminijuma i čvrste plastične pjene. Donacija za ovaj demonstracijski ogled nam je došla od Centra za održivi razvoj, Brčko! Iz rubrike "Crtice iz učionice" danas bilježimo laboratorijske vježbe iz biologije:
"Permeabilitet ćelijskih membrana za slabe i jake kiseline i baze" "Selektivna propustljivost plazmamembrane" U ovom zanimljivom eksperimentu se koristi cikla (Beta vulgaris L. ssp. esculenta Beck. Dill.), koja u ćelijskom soku sadrži pigment antocijan Pri normalnoj funkciji, plazmamembrana ne propušta molekul antocijana. Međutim, kada je membrana narušena nekim mehaničkim, fizičkim ili hemijskin agensom, njena osnovna funkcija selektivnog permeabiliteta izostaje, tako da molekule antocijana slobodno difunduju. Cilj vježbe: Dokazati da je plazmamembrana selektivno propustljiva. Dokazati da biomembrane u osnovnoj strukturi sadrže lipide i proteine. Kroz vježbe, učenike je vodila naša profesorica, magistrica eksperimentalne biologije, Maida Mustafić Ljubijankić Mi smo grupa ljudi koji dopuštaju da različitost i jednakost, inkluzija i pripadnost, budu temeljni dio našeg pristupa drugima u našem ličnom i profesionalnom životu.
Tako stvaramo okruženje u kojem ljudi žele biti dio naše zajednice. Mi znamo da je uljudno tretiranje drugih važan preduslov za uspjeh i napredak. Danas na satu fizike, laboratorijska vježba. Određivali smo konstantu elastičnosti opruge. Aida Bišćanin, iako slabovidna, uspjela je zajedno sa svojim prijateljima iz razreda odrediti konstantu elastičnosti opruge A zašto baš opruga? Čini se da fizičari pridaju puno pažnje oprugama. Ali zašto!??! Osim opruge na vratima verande, opruga u amortizerima na vašem autu, čini se da ne igraju veliku ulogu u svijetu oko nas. Međutim, fizičari priznaju da su opruge korisni modeli za druge pojave. Dio razloga zašto je opruga dobar model za druge pojave je taj što je jednostavna. Zakon sile za oprugu izgleda ovako: F = - kx gdje je F sila kojom opruga djeluje, x je pomak kraja opruge iz ravnotežnog položaja, a k je ono što se naziva konstanta opruge. Konstanta opruge je mjera "krutosti" opruge. Da biste odredili ovu konstantu opruge, možete učiniti sljedeće: objesite oprugu na neku vrstu potpore i zabilježite njezinu neistegnutu duljinu. Sada dodajte malo mase na jedan kraj opruge. Opruga će se istegnuti i doći u ravnotežu na duljini x većoj od dužine neistegnute opruge. Mase su povučene prema dolje silom gravitacije, a povučene prema gore silom opruge. Dvije sile su u ravnoteži, a to znači da je sila opruge na masu jednaka mg, težini mase. Dodavanje veće mase dodatno će rastegnuti oprugu. Mjerenjem i iscrtavanjem sile opruge, F, naspram rastezanja opruge, x, trebali biste dobiti pravolinijski grafikon s nagibom Veći stakleni lijevak obložili smo filter papirom i do pola napunili ne suviše gustom masom gipsa. Zatim smo
na površinu te polovine gipsa staviti nekoliko suhih zrna graška, ili graha. Preko toga smo brzo napunili lijevak do kraja preostalom masom gipsa. Poslije 10 minuta, kada se gips stvrdne, izvaditi iz lijevka i postaviti na tanjur sa vodom. Kupa od gipsa se rasprsnula!!! Šta se dogodilo? Porozni gips upija vodu. Poslije nekoliko sati nabubre zrna graška/graha i bubrenje izazove veliki pritisak usljed čega se rasprsne gips!!! Fenomenalno! Kroz praktične aktivnosti učenike vodila naša profesorica, magistrica primijenjene biologije, Maida. Praktični dio nastave biologije
Učenice trećeg razreda danas su na času biologije ponavljale gradivo uz laboratorijsku vježbu "Plazmoliza gomolja krompira" dokazujući procese usvajanja i distribucije vode u biljkama Kroz ovaj zanimljivi sat biologije, učenice je vodila naša profesorica Maida, magistrica primijenjene biologije! Uživajte i vi u atmosferi sa časa čiji djelić prenosimo! "Trudim se samo da izrazim dušu i srce čovjeka.”
Frédéric Chopin danas malo muzičke kulture: Način na koji muzika utiče na mozak je veoma složen. Svi aspekti muzike - uključujući visinu tona, tempo i melodiju - obrađuju se u različitim područjima mozga. Muzika ima snažan uticaj na naše emocije. Ima sposobnost da se ljudi osjećaju sretno, tužno energično, ili opušteno. Učenice drugog razreda istraživale su zašto ljudi vole muziku i napravile ove divne postere sa odgovorima Na času muzičke kulture u II1, spojili smo književnost i muziku, te izdvojili nekoliko najljepših stihova nobelovca, muzičara, Boba Dylana koji je za ceremoniju dodjele nagrade uputio sljedeće riječi:
"...mogu vam reći da je teže svirati za 50 ljudi, jer masa od 50000 ljudi ima jedinstvenu personu, za razliku od ovih 50. Svaka osoba ima svoj individualni, odvojeni identitet, svijet unutar samog sebe, mogu jasnije pojmiti stvari. Na kušnji su i tvoja iskrenost i njen odnos sa vlastitim talentom. No, nikada se nisam upitao jesu li moje pjesme književnost. Stoga, zaista zahvaljujem Švedskoj akademiji i na tome što su odvojili vrijeme da uopće razmotre to pitanje, a konačno i na tome što su došli do tako predivnog zaključka.." Bob Dylan Hadis, riječ na arapskom jeziku znači vijest, govor uopće, obavještenje, pričanje, izvještavanje itd.
U hadiskoj nauci riječ hadis, kao stručni izraz, ima posebno značenje - hadis znači "ono što je Muhammed, s.a.v.s., rekao, uradio, a u hadis spadaju i one vijesti koje govore o Poslanikovim a.s. svojstvima tj. o tome kakav je Poslanik bio po svojim vanjskim i duševnim osobinama. Učenice III1 su zajedno sa svojom profesoricom Elvitom Hadžipašić pokrenule radionicu "jedan hadis za ljepši dan".
Zabavni ogledi iz fizike koje su kreirali učenici naše škole: kako napraviti uragan u boci, da li se pojavljuje sjena plamena, kako dobiti plamen iz dima, Moiré uzorak, dûga na dlanu, baloni u balonu, lov na asteroide u Astrometrici, klackalica od svijeća, toplotno širenje tijela... Uživajte!?
Danas je u našoj interaktivnoj učionici bilo veselo, radno i živo! Proslavili smo PiDay!
Svakog 14. marta matematičari, fizičari i ostali zaljubljenici u nauku širom svijeta obilježavaju Dan broja pi. Dan Pi je prvi put proslavljen 1988. u Exploratoriumu u San Franciscu, muzeju nauke i tehnologije, a praznik je osnovao fizičar Larry Shaw! Grčki matematičar Arhimed smatra se prvom osobom koja je precizno aproksimirala pi 250. godine prije nove ere, zbog čega se Pi ponekad naziva Arhimedovom konstantom. Dan broja Pi je ujedno i dan rođenja Alberta Einsteina i dan smrti Stevena Hawkinga, čime ovaj praznik poprima još jednu važnu dimenziju Nakon prekrasnih prezentacija koje su priredile učenice prvog, drugog i trećeg razreda, poslužena je torta, koju je za nas napravila naša profesorica matematike Mirnesa Balkić Mešić! Također smo odredili i konstantu elastičnosti opruge na kojoj je obješena figurica Alberta Einsteina, te došli na ideju da u nekom sljedećem periodu organizujemo takmičenje u pamćenju što većeg broja decimala broja Pi!!! Događaj je medijski popraćen od strane Radia BK Podcast
Na današnji dan, 1571.godine rođen je Johannes Kepler. O njegovom životu, podcast je napravila Lamija Sedić, učenica drugog razreda. Uživajte! (klik na link) https://voca.ro/19VqlJiQpe4K Podcasting je distribucija audiodatoteka putem interneta koje se mogu lako preuzeti, često u MP3 formatu. Nakon preuzimanja, sadržaj je moguće preslušati online, na računaru ili prenijeti na uređaj kao što je iPod, mobilni telefon ili slično. Određivanje ubrzanja sile Zemljine teže pomoću pametnog telefona i PhyPhox aplikacije u IV razredu, uradila je Elma Ramić!
Trajanje slobodnog pada može se odrediti korištenjem akustične štoperice na aplikaciji phyphox. Zvuk pucanja balona postaje znak početnog vremena, a zvuk padajućih predmeta na pod postaje pokazatelj konačnog vremena. Iz izraza za visinu sa koje pada predmet, a na koju smo podigli balon, te izmjerenog vremena padanja, lako se odredi ubrzanje g za područje Bosanske Krupe u novoj zgradi gimnazije. Prenosimo djelić atmosfere iz prekrasnih učionica! |
|