Stigli su certifikati za učešće u Europskoj noći istraživača, manifestaciji na kojoj već tradicionalno učestvuju/takmiče se i učenici naše škole.
Ove godine svojim projektom "Geoglifi-tajne drevnih naroda" učestvovala je Lejla Balkić, učenica prvog razreda. Lejla je kao mali znak pažnje dobila majicu sa ovogodišnjim logom manifestacije. Evropska noć istraživača je događaj koji se održava širom Evrope pod inicijativom Evropske komisije od 2005. godine kao dio FP7, a sadašnjeg Horizont 2020 programa, koji okuplja veliki broj posjetilaca i istraživača jednom godišnje, posljednjeg petka u septembru. Cilj Noći istraživača od 2005. godine je promocija naučnih istraživanja i karijere naučnika – istraživača, kao i podizanje svijesti kod šire javnosti o uticaju istraživanja na svakodnevni život, a težište aktivnosti je na predstavljanju istraživača u opuštenoj i prijateljskoj atmosferi, isticanju pozitivnog uticaja istraživača na svakodnevni život, te na promovisanju karijere istraživača, posebno kod mladih. Iz knjige "Pisma astrofizičara"(Neil deGrasse Tyson), koju je profesorica Dervišagić dobila od organizatora, izdvajamo: "Pitali ste me čemu učim svoju djecu. Moj odgovor je - ne brinem toliko o tome šta znaju, koliko brinem o tome kako razmišljaju. To je možda i najvažniji od svih pedagoških ciljeva, zbog toga što se najvažniji trenuci u životu dešavaju u trenucima kada je način na koji razmišljamo važniji od onoga što znamo. Naučiti nekoga kako da razmišlja je teško i zahtijeva više napora od nastavnika i učenika. Izmedu ostalog, time ih podstičemo da postavljaju pitanja. Uključuje i to da se osjećamo komotno u neznanju, ukoliko je to kojim slučajem naše zajedničko stanje u datom trenutku. Uključuje eksperiment i propitivanje. Ne učim svoju djecu o magnetizmu. Prosto im dam vreću magneta i kažem im da se igraju. Ne učim svoju djecu o centrifugalnoj sili. Odvedem ih u luna -park i vozimo se na vrteškama. Ne učim svoju djecu hemiju, samo ih pitam da li su ikad pomiješali sodu-bikarbonu i sok od limuna? (ova kombinacija stvara prilično burnu hemijsku reakciju - probajte). Ako im ne radi baterijska lampa, ne kažem: ,,Potrebne su nove baterije", već kažem: ,,Hajde da ispitamo da li su baterije istrošene". Potom stavimo baterije u tester da bismo sami ispitali. Kada mi postave pitanje na koje ne znam odgovor, odgovorim" "Hajde da otkrijemo", i potražimo knjigu ili odemo na internet u potragu za odgovorima. Ako vjeruju u nešto bez dokaza, pitam ih: Zašto u to vjerujete?", ili, Kako to znate?" Završena je kampanja potrage za asteroidima u organizaciji International Astronomical Search Collaboration (IASC) u kojoj su (u timu "Gimnazija Bosanska Krupa"), za Bosnu i Hercegovinu, učestvovale dvije učenice naše škole, Sajra Fajić i Lejla Balkić, zajedno sa svojom profesoricom Amnom Dervišagić.
Naša ekipa ima mogućnost da, prema preliminarnim rezultatima, naš otkriven objekat p11nYIa, označen kao ADO0001, od 06.11.2021.godine bude i potvrđen Preliminarno otkriće znači da je u ovoj fazi potrage označeno kao novootkriveni asteroid koji sada ide na dalje faze verifikacije! International Astronomical Search Collaboration (IASC) je naučni program za građane koji pruža visokokvalitetne astronomske podatke naučnicima građanima širom svijeta. Ovi građani naučnici su u stanju da naprave originalna astronomska otkrića i učestvuju u praktičnoj astronomiji. Kampanje pretraživanja asteroida su primarni fokus IASC-a. "Kampanja" je događaj koji traje mjesec dana u kojem timovi traže asteroide. Ovo je zaista važno za nas, pošto su u prošlogodišnjoj kampanji upravo timovi iz BiH, tačnije, 2020 UF23 – H. Biščević, L. Alić, Dž. Buzadžić, N. Šegalo, V. Vareškić 2020 TR49 – S. Ličina, Z. Merzić, A. Rogo dobili tzv. "provisional status", što u praksi znači da su novootkriveni objekti prošli početnu fazu dvogodišnjeg procesa verifikacije! IASC (International Astronomical Search Collaboration) je globalni astronomski program long-distance potrage za asteroidima. Potraga za asteroidima od strane učesnika/ica IASC programa vrši se nadaljinu, tj. softverskom analizom setova fotografija snimljenih u Pan-STARRS (The Panoramic Survey Telescope and Rapid Response System) opservatoriju lociranom na Havajima, SAD. Analiza setova fotografija vrši se pomoću astronomskog softvera Astrometrica. IASC program je građanski naučni program (citizens science) koji je namijenjen, kako amaterima/kama, tako i profesionalcima/kama i akademskim zajednicama. Učešće prijavljenih kolektiva u ovom globalnom “lovu na asteroide” u praksi se odvija u okviru periodičnih IASC kampanja. Asteroidi se ubrajaju u mala (kamena, karbonska ili metalna) tijela Sunčevog sistema. Njihova veličina varira od jednog metra do nekoliko kilometara, te su najčešće nepravilnog oblika. Većina asteroida orbitira oko Sunca u tzv. asteroidnom pojasu koji se nalazi između Marsa i Jupitera. Kako promjene uobičajenih orbita asteroida i njihovo eventualno približavanje Zemlji mogu ozbiljno ugroziti život na našoj planeti, svrha IASC programa je detekcija što većeg broja asteroida radi praćenja njihovog kretanja i eventualnog preventivnog djelovanja. Ovo je zaista važno za nas, pošto su u prošlogodišnjoj kampanji upravo timovi iz BiH, tačnije, 2020 UF23 – H. Biščević, L. Alić, Dž. Buzadžić, N. Šegalo, V. Vareškić 2020 TR49 – S. Ličina, Z. Merzić, A. Rogo dobili tzv. "provisional status", što u praksi znači da su novootkriveni objekti prošli početnu fazu dvogodišnjeg procesa verifikacije! IASC (International Astronomical Search Collaboration) je globalni astronomski program long-distance potrage za asteroidima. Potraga za asteroidima od strane učesnika/ica IASC programa vrši se nadaljinu, tj. softverskom analizom setova fotografija snimljenih u Pan-STARRS (The Panoramic Survey Telescope and Rapid Response System) opservatoriju lociranom na Havajima, SAD. Analiza setova fotografija vrši se pomoću astronomskog softvera Astrometrica. IASC program je građanski naučni program (citizens science) koji je namijenjen, kako amaterima/kama, tako i profesionalcima/kama i akademskim zajednicama. Učešće prijavljenih kolektiva u ovom globalnom “lovu na asteroide” u praksi se odvija u okviru periodičnih IASC kampanja. Asteroidi se ubrajaju u mala (kamena, karbonska ili metalna) tijela Sunčevog sistema. Njihova veličina varira od jednog metra do nekoliko kilometara, te su najčešće nepravilnog oblika. Većina asteroida orbitira oko Sunca u tzv. asteroidnom pojasu koji se nalazi između Marsa i Jupitera. Kako promjene uobičajenih orbita asteroida i njihovo eventualno približavanje Zemlji mogu ozbiljno ugroziti život na našoj planeti, svrha IASC programa je detekcija što većeg broja asteroida radi praćenja njihovog kretanja i eventualnog preventivnog djelovanja |
gimnazija Bosanska KrupaArchives
May 2024
Categories |