U projektu Djevojke objašnjavaju fiziku, Centra za održivi razvoj Brčko, učešće su uzele i Melisa Kočić i Ilma Eljazović. One su prezentirale pojavu pod nazivom Ping Pong top, a nnjihov video proglašen je jednim od najboljih u ovom takmičenju.
Dakle, šta je to ping pong top? u nastavku objašnjavaju Ilma i Melisa Za ovaj ogled vam je potrebno Lopta za ping pong, bilo koja vrsta. Prazna plastična čaša za jogurt. Voda – vjerovatno ćete poželjeti punu kantu kako biste to mogli raditi iznova i iznova! Dobro mjesto za ogled po mogućnosti napolju ili u vašoj kadi (ako ima ravno dno) jer ćete verovatno prskati mnogo vode. Asfalt ili beton su u redu, ali, iznenađujuće je da trava također djeluje jednako dobro, i manje je vjerovatno da ćete napuknuti čašu ako udari o tvrdu podlogu. Osnovni eksperimentalni postupak: Sa ping pong loptom u ruci, držite ruku ravno uz tijelo i spustite je na tlo.️Koliko visoko se lopta odbija?️ Napunite čašu otprilike do pola vodom i postavite ping pong lopticu na površinu. Držite čašu i ponovo ispružite ruku i ispustite je zajedno sa loptom unutra ravno na tlo. ️Želite da čaša ostane ravna dok pada, bez prevrtanja i da sleti ravno na tlo. Možda će biti potrebno nekoliko pokušaja da se to pouzdano uradi. Ako sve prođe kako treba i čaša sleti ravno na tlo, vaša ping pong loptica bi trebala izletjeti iz čaše vrlo brzo i odletjeti pravo u zrak - veoma visoko ako imate sreće. Ponekad je potrebno nekoliko pokušaja da dobijete dobru eksploziju. Uvjerite se da ispuštate šolju ravno do tla. Ako i dalje imate problema, lopta možda udari o bočnu stranu čaše na izlasku. ️️️️️️ Možda ste primijetili da kada stavite ping pong lopticu u vodu, loptica obično ode do ivice čaše i ostane tamo (pokušaj da ostane u sredini – gotovo je nemoguć!) ️️️️️️ Evo trika kako to učiniti: napunite čašu do pola vode, a zatim kružnim pokretima rukom vrtite vodu u šolji (kao mali tornado ili vrtlog) nekoliko sekundi prije dodavanja lopte. Ako ovo uradite ispravno, lopta bi trebala ostati u sredini čaše i okretati se. To se događa zato što dok rotirate vodu, ona se pomiče prema van i počinje da se penje uz vrh čaše. To uzrokuje da površina vode formira konkavni oblik odnosno oblik zdjele, a ping pong loptica jednostavno pada na najnižu tačku u sredini. Takođe izgleda jako cool, a samo ovo je odličan naučni trik koji možete pokazati svojim prijateljima. ️️️ Sada spustite svoju čašu i loptu na zemlju i nadamo se da ćete dobiti bolji udarac. Šta se dogodilo??? Kada pustite čašu da slobodno pada, lopta, voda i čaša padaju zajedno istom brzinom, koja se povećava kako padaju (ubrzanje g). Čaša prvo udari o tlo, a zatim voda udari u dno čaše. Kako se molekule vode gomilaju, sudaraju se jedni s drugima i stvaraju val kompresije (stiskanja) koji putuje prema gore vrlo brzo. Imajte na umu da u trenutku kada se to dogodi ping pong loptica i dalje pada nadolje. Voda ima mnogo, mnogo veću masu od ping pong loptice, tako da kada se talas koji se kreće prema gore sudari sa loptom koja se kreće naniže, ogromna količina energije i zamaha se prenosi na lopticu. Jer ping-pong loptica ima mnogo, mnogo manju masu i ovaj prenos zamaha daje joj vrlo veliku brzinu prema gore (zbog očuvanja količine kretanja) - mnogo više nego što su lopta ili voda imali čak i u trenutku kada su udarili o tlo - bacajući je mnogo više u zrak od visine sa koje ste ih pustili. Nevjerovatno! ️️ To se u suštini i dešava, ali nakon mnogo eksperimentisanja i razgovora sa kolegama mislimo da bi ipak moglo biti još nečeg U početku loptica za ping pong pluta na površini vode zbog sile uzgona. U slobodnom padu, međutim, voda (i sve ostalo) je bestežinska, tako da ne postoji gradijent pritiska koji bi stvorio bilo kakvu silu uzgona na lopti. Da li to znači da lopta pada dublje u vodu? Šta se dešava u trenutku kada voda udari u tlo i težina se vrati (zajedno sa dodatnom silom zbog njene brzine nadole)? Igra li površinski napon vode kakvu ulogu, bilo tokom slobodnog pada ili pri udaru? Ovdje je fizika usmjerena površinskom naponu: lopticu prvo usisavaju kapilarne sile u vodu tokom slobodnog pada čaše s vodom, a zatim je izbacuje iz vode golema vertikalna akceleracija uzrokovana udarom čaše na čvrstom podu! I na kraju jedno pravo istraživanje fenomena https://emergent-scientist.edp-open.org/articles/emsci/full_html/2022/01/emsci210004/emsci210004.html#R1
0 Comments
Sjena je tamno područje ili oblik koji nastaje kada neki predmet blokira svjetlosne zrake da dođu do površine. Fizička sjenka se, dakle, može stvoriti kada je neprozirni predmet postavljen između izvora svjetlosti i neke površine. Znači li to da i vatra može imati sjenu? Postaje pomalo zbunjujuće! Hajde da saznamo pravi odgovor na ovo… Neće biti sjene od drugog izvora svjetlosti koji prolazi kroz plamen. Drugim riječima, dva svjetlosna snopa ne mogu direktno "komunicirati". Ipak, vatra može imati sjenku, ali ne na način na koji mislite! Da biste vidjeli sjenu koju baca vatra, svjetlosni snop koji prolazi kroz plamen mora biti svjetliji od vatre. Ako je upadno svjetlo koje prolazi kroz plamen ili vatru prigušeno u poređenju sa svjetlošću vatre, tada se neće stvoriti sjena. Vatra može baciti sjenu, ali ne zbog svoje svjetlosti, već i zbog zagađivača koje proizvodi u okoliš kada gori i proizvodi plamen. Zanimljivost: Schlieren fotografija je tehnika kojom se može fotografisati protok fluida različite gustine. Tehnike snimanja u Schlieren stilu bile su u praksi mnogo prije nego što je taj termin skovan, između 1859. i 1864. August Toepler je ponovo otkrio tehniku i nazvao je prema njemačkom terminu za optičke nehomogenosti u staklu. U praksi, termin "Schlieren" se odnosi na bilo koju optičku nehomogenost u prozirnom mediju. Video su uradile Erna Eljazović i Ajla Dekanović, učenice gimnazije
Projekat "Djevojke objašnjavaju fiziku"
"Napravile smo zanimljiv prikaz optičkog fenomena, tzv. anamorfne slike.
Prema nekim izvorima, moguće je da se slični izumi mogu neovisno pojaviti u različitim dijelovima svijeta, u različitim vremenskim razdobljima. Za utemeljitelja anamorfizma smatra se Leonardo da Vinci. Potreban materijal Čista, prazna limenka sode, komad ogledalskog mylara, debljine 0,05 mm (jako sjajni papir poput ogledala) Traka Dijagram "distorted image" (mi smo isprintale), a predložak šaljemo: https://www.exploratorium.edu/.../snacks/MorphedImages.pdf O čemu se radi? Ako nacrtate normalan oblik, izgledat će komprimirano u zakrivljenom ogledalu. Ali, ako nacrtate izduženi, razvučeni oblik, njegov će se odraz promijeniti u oblik normalnog izgleda. Ovakva transformacija jednog oblika u drugi oblik naziva se anamorfoza, što doslovno znači preoblikovanje". Lekcija je uvod u temu zakrivljena ogledala. Autorice videa Hana Buđimkić i Kana Bešić Belma Topčagić je u svom radu, video-lekciji demonstrirala inrterferenciju svjetlosti pomoću laka za nokte. Video je također proglašen jednim od najboljih videa u takmičenju Djevojke objašnjavaju fiziku Centra za održivi razvoj i objavljen je na stem platformi među ostalim pobjedničkim videima Evo i objašnjenja njene lekcije: Šarenilo boja, koje pri dnevnoj svjetlosti zapažamo na tankom sloju ulja koje pliva po vodi, boje na mjehuru sapunice, na tankom sloju nafte na asfaltu, perju nekih ptica, krilima leptira...objašnjava se tzv interferencijom svjetlosti na tankim slojevima. Potreban materijal: -crni papir (ili presvučeni sjajni fotografski papir koji se koristi u ink-jet pisačima) -posuda u kojoj mutite smjesu za kolač, ili slična posuda dovoljno velika da stane komad papira na dno. Možete izrezati papir na tu veličinu. -bezbojni lak za nokte Stavite papir na dno posude. Naspite u posudu vode, oko 1,5 cm visine. Četkickm laka kapnite malo laka za nokte, (treba nam samo jedna kap koju ćemo pustiti na površinu vode). Kapljica laka za nokte brzo će se proširiti u obliku kruga na vodi. Ovaj "film" će biti veoma tanak. Sačekajmo nekoliko minuta da se krug laka za nokte osuši (sušenje centra će trajati duže od rubova). Nježno podignite jedan kraj papira iz vode, pazeći da uhvatite krug na papir. Šta se dogodilo? Vidljivi spektar ima talasne dužine u rasponu od oko 400 nanometara (nm) do 700 nm. Svjetlost drugačije putuje kroz lak nego kroz vazduh, a kada se lak osuši, nema ujednačenu distribuciju debljine. Svjetlost se usporava kada dođe do laka, putuje manjom brzinom, odbija se od dna i putuje nazad. Kako svjetlost putuje kroz lak, svjetlosni talasi interferiraju jedan s drugim. Pojaviće se konstruktivni ili destruktivni obrasci interferencije, što će rezultirati različitim izlaznim talasnim dužinama i, posljedično, različitim bojama. Voda ima indeks loma 1,33. Suhi lak za nokte ima indeks loma 1,42.
Ema Nuhić Lana Ahmeti Sara Krupić, učenice gimnazija Bos Krupa uradile su ovaj video
Mjehur od sapunice se sastoji od tankog filma vode sa sapunom i zrakom unutra. Mnoge različite situacije kao što je kontakt sa čvrstom površinom, mogu uzrokovati pucanje filma i posljedično, pucanje mjehurića. Ali balon može puknuti, a da ga ništa ne dodirne jer voda u njemu postepeno isparava, čineći film slabijim. Ponekad, međutim, možete primijetiti da mjehur može sletjeti na površinu bez pucanja. Da li će se mjehur rasprsnuti kada dođe u kontakt sa čvrstom površinom zavisi od mnogo različitih faktora, uključujući svojstva površine materijala. Materijali, osim očiglednih, međutim, imaju i druge karakteristike koje je teže direktno uočiti. Površine mogu biti hidrofobne (odbijaju vodu) ili sa druge strane oni koji privlače vodu. To možete uočiti tako što pustite vodu na površinu i vidite da li se formiraju perlice vode. Da li je materijal hidrofoban u velikoj mjeri ovisi o njegovoj hrapavosti površine. Neki materijali, poput brusnog papira, imaju makroskopske karakteristike površine, što znači da možete osjetiti neravnine i vidjeti ih golim okom. Drugi materijali, međutim, imaju nevidljive, mikroskopske osobine. Čak i ako vam materijal izgleda glatko, može imati vrlo sitne izbočine ili pore. Materijali kao što su papir ili spužve imaju veće praznine koje pomažu u apsorpciji vode. Kada napušemo balon i pustimo ga na neku površinu vidjet ćemo da se on ili lijepi za neku površinu, a na drugoj istog trena puknu. Voštani papir, plastična folija i aluminijska folija dobro funkcioniraju. Materijali koji upijaju vodu, poput papira, vjerovatno su uzrokovali pucanje mjehurića jer su brzo upili vodu iz mjehurića. Možda ste se iznenadili kada ste otkrili da druge naizgled glatke, vodootporne površine, poput plastične posude ili čelične tave, također ne mogu uhvatiti mjehuriće, a da ne puknu. Imajte na umu da čak i ako vam ovi materijali izgledaju slični (na primjer, aluminijska i čelična posuda, one mogu izgledati vrlo slično i obje su glatka), dakle one mogu imati mikroskopske razlike na svojim površinama koje ne možete vidjeti – a ponasaju se da privlace vodu. Možda ste se još više iznenadili kada ste otkrili da neke hrapave ili upijajuće površine, poput tepiha, također mogu sačuvati mjehuriće. Tepih se sastoji od puno pojedinačnih sitnih vlakana. Kada mjehur sleti na tepih, dodiruje mnoga od ovih sićušnih vlakana odjednom, tako da mogu držati mjehur bez da ga probiju kao što bi to učinilo jedno vlakno.
Tumblewing
Video je uradila Sara Draganović, učenica gimnazije Bosanska Krupa Ova sjajna aktivnost potvrđuje autentičnu nauku i zabavna je aktivnost za gotovo svaku dob. Tumblewing jedrilice su jedna od najzanosnijih i najzanimljivijih letova papira ikada zamišljene. Jednostavni su za napraviti, lako se upravlja i apsolutno ne koštaju ništa. Izrađeni od laganog papira, mogu se držati u zraku koliko želiš na uzlaznoj struji koju stvara velika kartonska ploča ("veslo"). U vrlo mirnom zraku i uz malo vježbe, njima se može upravljati u bilo kojem smjeru Djeluje kada "pilot" stvara val zraka pomoću jednostavnog komada kartona. Pomicanjem kartona prema naprijed, zrak ispred njega se istiskuje. Dio tog istisnutog zraka teče preko gornjeg ruba kartona i to je ono što ćemo koristiti za letenje našim Tumblewingom. Najlakši način za razmišljanje o ovome je da Tumblewing "surfa" u struji zraka. Ideja je koristiti vrlo lagani papir. Novine su odlične. Da bismo razumjeli kako tumblewing funkcioniše, prvo moramo razumjeti let. Da bi objekt ostao u zraku uzgon mora nadvladati težinu/gravitaciju i vučna sila mora prevladati otpor. Ako jednostavno ispustite ovu jedrilicu, primijetit ćete da se vrti oko svoje osi i polako spušta prema dolje. Ali ako hodamo iza tumblewinga s komadom kartona, guramo zrak ispred kartona koji djeluje prema gore, kao sila podizanja i kao sila potiska. Uravnoteženje tih sila omogućuje tumblewingsu da održava stalan let. Zrak se ponaša kao tekućina, pa da biste to vizualizirali, možete zamisliti da gurate karton kroz kadu punu vode – ispred kartona bi se stvorio val vode.. Kada jedrilica leti ispred pokretnog kartona, ona 'surfa' na tom području zraka poput surfera na valu. Potrebno je malo vježbe, ali jednom kada je budete imali, vaš Tumblewing će letjeti sve dok hodate! Kada pustite jedrilicu Tumblewing Glider, zbog Bernoullijevog principa: zrak koji se kreće preko krila kreće se brže od zraka ispod, smanjujući tlak. To uzrokuje da se tlak zraka odozdo gura prema gore, što rezultira podizanjem letjelice. #djevojkeobjasnjavajufiziku
video lekciju su uradili naše učenice u sklopu projekta Djevojke objasnjavaju fiziku
Svakodnevno smo svjedoci refleksije svjetlosti u raznim situacijama. Najjednostavniji primjer refleksije vidljive svjetlosti je glatka površina vode, na kojoj se gornja svjetlost reflektira tako da proizvodi sliku krajolika koji okružuje tu površinu. Neki od najstarijih izvještaja o refleksiji svjetlosti potiču od starogrčkog matematičara Euklida, koji je proveo niz eksperimenata i čini se da je dobro razumio kako se svjetlost reflektira. Međutim, arapski znanstvenik Alhazen je predložio zakon koji opisuje što se točno događa svjetlosnom zraku kada udari u glatku površinu i zatim se odbije u prostor. Dolazna svjetlosna zraka se naziva upadnom, a ona koja se odbija od površine naziva se reflektiranom svjetlosnom zrakom. Vidljiva laserska svjetlost koja je usmjerena na površinu ogledala pod nekim gornjim uglom reflektuje se o površini ogledala pod istim uglom kojeg zovemo odbijenim koji je dakle jednak gornjem uglu. Način na koji je drago kamenje rezano jedan je od estetski važnijih primjena principa refleksije svjetlosti. Naročito u slučaju dijamanata, ljepota i ekonomske vrijednosti pojedinačnog kamena uvelike je određenim geometrijskim odnosima vanjske strane dragulja. Strane koje su urezane u dijamant planirane su tako da se većina svjetlosti koja pada na prednju stranu kamena reflektira natrag prema promatraču. Dio svjetlosti se reflektira direktno od vanjskih strana, ali dio ulazi u dijamant, te se reflektira sa unutarnjih površina. Ove unutarnje putanje zraka i višestruke refleksije odgovorne su za sjaj dijamanta. Upravo smo na ovom videu željeli demonstrirati višestruke refleksije svjetlosti na unutarnjim stranama što ima primjenu kod periskopa i endoskopa u medicini. Ovaj mali sklopivi uređaj sastoji se od nekoliko ravnih ogledala postavljenih tako da se svjetlost koja pada na prvo ogledalo višestruko odbije od drugog ogledala i izlazi iz sustava nakon odbijanja o zadnje ogledalo. Sličan princip se događa kod optičkih kabala gdje se koristi pojava totalne refleksije. Također je zanimljiv i kaleidoskop, dječja igračka u kojoj su postavljena ravna ogledala pod određenim uglovima i koji daju višestruke slike šarenih predmeta unutar njega." Video lekciju su uradili u sklopu projelta Djevojke objasnjavaju fiziku Adna Sivić, Irma Mahmić, Negra Salkić, a pomogli su im kolege iz razreda Harun Ramić i Meša Sefić. |
AuthorWrite something about yourself. No need to be fancy, just an overview. Archives
March 2024
Categories |