Učenice četvrtog razreda imale su zanimljivu aktivnost na času fizike prilikom obrade lekcije "Otkriće i svojstva rendgenskih zraka".
Pred kraj časa su potražile članke starih novina u internet arhivi i čitale (prevodile) autentične vijesti iz tog vremena: "Prof. A. G. Webster, u Popular Science Monthly: "Kako je Röntgen otkrio X-zrake? Da li je određeni element otkrića bila slučajnost? Kada je tzv. Crookesovu cijev prekrio crnim papirom, Röntgenu je privukla pažnju fluorscencija na komadu papira koji je ležao na stolu: papir je bio obložen neuobičajenom hemikalijom koja je svjetlucala. Röntgen je morao posumnjati da je postojalo neko svojstvo Crookesove cijevi da bi uzrokovalo tu fluorescenciju. Ovo otkriće je zapalilo svijet…" Mnoge druge članke kroz historiju možete i sami pregledati na: https://cdnc.ucr.edu/?a=q&hs=1&r=1&results=1&txq=Rontgen&dafdq=&dafmq=&dafyq=&datdq=&datmq=&datyq=&puq=&txf=txIN&ssnip=txt&oa=&e=-------en--20--21--txt-txIN-Rontgen------- Danas je na času fizike bilo zanimljivo: provjeravali smo provođenje topline
Koristili smo dva naizgled potpuno jednaka kvadratna bloka. Učenicima nismo rekli da su blokovi različiti materijali, nego smo tražili da ih dotaknu i iznesu svoja zapažanja. Odmah su uočili da je jedan od blokova (naizgled) hladniji od drugoga. U ovom trenutku smo tražili da predvide koliko će trajati da se kockica leda otopi kada se stavi na hladniji blok. (Istina je da "hladni" i "topli" blok imaju istu temperaturu, zapravo sobnu temperaturu). Kockica leda na "hladnom" bloku se zapravo otopila vrlo brzo i potpuno za manje od dvije minute! U istom vremenskom razdoblju, kocka leda na "toplijem" bloku se nije otopila ni približno kao kockica na “hladnom” Šta se dogodilo? Ovdje postoje dva različita događaja: 1. Predmeti na istim vanjskim temperaturama mogu se činiti kao da imaju različite temperature. 2. Kocke leda na dva bloka tope se izrazito različitim brzinama, na potpuno neočekivan način Oba ova događaja imaju isto objašnjenje: dva bloka su izrađena od različitih materijala sa znatno različitom toplinskom vodljivošću: aluminijuma i čvrste plastične pjene. Donacija za ovaj demonstracijski ogled nam je došla od Centra za održivi razvoj, Brčko! Iz rubrike "Crtice iz učionice" danas bilježimo laboratorijske vježbe iz biologije:
"Permeabilitet ćelijskih membrana za slabe i jake kiseline i baze" "Selektivna propustljivost plazmamembrane" U ovom zanimljivom eksperimentu se koristi cikla (Beta vulgaris L. ssp. esculenta Beck. Dill.), koja u ćelijskom soku sadrži pigment antocijan Pri normalnoj funkciji, plazmamembrana ne propušta molekul antocijana. Međutim, kada je membrana narušena nekim mehaničkim, fizičkim ili hemijskin agensom, njena osnovna funkcija selektivnog permeabiliteta izostaje, tako da molekule antocijana slobodno difunduju. Cilj vježbe: Dokazati da je plazmamembrana selektivno propustljiva. Dokazati da biomembrane u osnovnoj strukturi sadrže lipide i proteine. Kroz vježbe, učenike je vodila naša profesorica, magistrica eksperimentalne biologije, Maida Mustafić Ljubijankić |
|