Učenice četvrtog razreda imale su zanimljivu aktivnost na času fizike prilikom obrade lekcije "Otkriće i svojstva rendgenskih zraka".
Pred kraj časa su potražile članke starih novina u internet arhivi i čitale (prevodile) autentične vijesti iz tog vremena: "Prof. A. G. Webster, u Popular Science Monthly: "Kako je Röntgen otkrio X-zrake? Da li je određeni element otkrića bila slučajnost? Kada je tzv. Crookesovu cijev prekrio crnim papirom, Röntgenu je privukla pažnju fluorscencija na komadu papira koji je ležao na stolu: papir je bio obložen neuobičajenom hemikalijom koja je svjetlucala. Röntgen je morao posumnjati da je postojalo neko svojstvo Crookesove cijevi da bi uzrokovalo tu fluorescenciju. Ovo otkriće je zapalilo svijet…" Mnoge druge članke kroz historiju možete i sami pregledati na: https://cdnc.ucr.edu/?a=q&hs=1&r=1&results=1&txq=Rontgen&dafdq=&dafmq=&dafyq=&datdq=&datmq=&datyq=&puq=&txf=txIN&ssnip=txt&oa=&e=-------en--20--21--txt-txIN-Rontgen------- Danas je na času fizike bilo zanimljivo: provjeravali smo provođenje topline
Koristili smo dva naizgled potpuno jednaka kvadratna bloka. Učenicima nismo rekli da su blokovi različiti materijali, nego smo tražili da ih dotaknu i iznesu svoja zapažanja. Odmah su uočili da je jedan od blokova (naizgled) hladniji od drugoga. U ovom trenutku smo tražili da predvide koliko će trajati da se kockica leda otopi kada se stavi na hladniji blok. (Istina je da "hladni" i "topli" blok imaju istu temperaturu, zapravo sobnu temperaturu). Kockica leda na "hladnom" bloku se zapravo otopila vrlo brzo i potpuno za manje od dvije minute! U istom vremenskom razdoblju, kocka leda na "toplijem" bloku se nije otopila ni približno kao kockica na “hladnom” Šta se dogodilo? Ovdje postoje dva različita događaja: 1. Predmeti na istim vanjskim temperaturama mogu se činiti kao da imaju različite temperature. 2. Kocke leda na dva bloka tope se izrazito različitim brzinama, na potpuno neočekivan način Oba ova događaja imaju isto objašnjenje: dva bloka su izrađena od različitih materijala sa znatno različitom toplinskom vodljivošću: aluminijuma i čvrste plastične pjene. Donacija za ovaj demonstracijski ogled nam je došla od Centra za održivi razvoj, Brčko! Iz rubrike "Crtice iz učionice" danas bilježimo laboratorijske vježbe iz biologije:
"Permeabilitet ćelijskih membrana za slabe i jake kiseline i baze" "Selektivna propustljivost plazmamembrane" U ovom zanimljivom eksperimentu se koristi cikla (Beta vulgaris L. ssp. esculenta Beck. Dill.), koja u ćelijskom soku sadrži pigment antocijan Pri normalnoj funkciji, plazmamembrana ne propušta molekul antocijana. Međutim, kada je membrana narušena nekim mehaničkim, fizičkim ili hemijskin agensom, njena osnovna funkcija selektivnog permeabiliteta izostaje, tako da molekule antocijana slobodno difunduju. Cilj vježbe: Dokazati da je plazmamembrana selektivno propustljiva. Dokazati da biomembrane u osnovnoj strukturi sadrže lipide i proteine. Kroz vježbe, učenike je vodila naša profesorica, magistrica eksperimentalne biologije, Maida Mustafić Ljubijankić Mi smo grupa ljudi koji dopuštaju da različitost i jednakost, inkluzija i pripadnost, budu temeljni dio našeg pristupa drugima u našem ličnom i profesionalnom životu.
Tako stvaramo okruženje u kojem ljudi žele biti dio naše zajednice. Mi znamo da je uljudno tretiranje drugih važan preduslov za uspjeh i napredak. Danas na satu fizike, laboratorijska vježba. Određivali smo konstantu elastičnosti opruge. Aida Bišćanin, iako slabovidna, uspjela je zajedno sa svojim prijateljima iz razreda odrediti konstantu elastičnosti opruge A zašto baš opruga? Čini se da fizičari pridaju puno pažnje oprugama. Ali zašto!??! Osim opruge na vratima verande, opruga u amortizerima na vašem autu, čini se da ne igraju veliku ulogu u svijetu oko nas. Međutim, fizičari priznaju da su opruge korisni modeli za druge pojave. Dio razloga zašto je opruga dobar model za druge pojave je taj što je jednostavna. Zakon sile za oprugu izgleda ovako: F = - kx gdje je F sila kojom opruga djeluje, x je pomak kraja opruge iz ravnotežnog položaja, a k je ono što se naziva konstanta opruge. Konstanta opruge je mjera "krutosti" opruge. Da biste odredili ovu konstantu opruge, možete učiniti sljedeće: objesite oprugu na neku vrstu potpore i zabilježite njezinu neistegnutu duljinu. Sada dodajte malo mase na jedan kraj opruge. Opruga će se istegnuti i doći u ravnotežu na duljini x većoj od dužine neistegnute opruge. Mase su povučene prema dolje silom gravitacije, a povučene prema gore silom opruge. Dvije sile su u ravnoteži, a to znači da je sila opruge na masu jednaka mg, težini mase. Dodavanje veće mase dodatno će rastegnuti oprugu. Mjerenjem i iscrtavanjem sile opruge, F, naspram rastezanja opruge, x, trebali biste dobiti pravolinijski grafikon s nagibom Veći stakleni lijevak obložili smo filter papirom i do pola napunili ne suviše gustom masom gipsa. Zatim smo
na površinu te polovine gipsa staviti nekoliko suhih zrna graška, ili graha. Preko toga smo brzo napunili lijevak do kraja preostalom masom gipsa. Poslije 10 minuta, kada se gips stvrdne, izvaditi iz lijevka i postaviti na tanjur sa vodom. Kupa od gipsa se rasprsnula!!! Šta se dogodilo? Porozni gips upija vodu. Poslije nekoliko sati nabubre zrna graška/graha i bubrenje izazove veliki pritisak usljed čega se rasprsne gips!!! Fenomenalno! Kroz praktične aktivnosti učenike vodila naša profesorica, magistrica primijenjene biologije, Maida. Praktični dio nastave biologije
Učenice trećeg razreda danas su na času biologije ponavljale gradivo uz laboratorijsku vježbu "Plazmoliza gomolja krompira" dokazujući procese usvajanja i distribucije vode u biljkama Kroz ovaj zanimljivi sat biologije, učenice je vodila naša profesorica Maida, magistrica primijenjene biologije! Uživajte i vi u atmosferi sa časa čiji djelić prenosimo! "Trudim se samo da izrazim dušu i srce čovjeka.”
Frédéric Chopin danas malo muzičke kulture: Način na koji muzika utiče na mozak je veoma složen. Svi aspekti muzike - uključujući visinu tona, tempo i melodiju - obrađuju se u različitim područjima mozga. Muzika ima snažan uticaj na naše emocije. Ima sposobnost da se ljudi osjećaju sretno, tužno energično, ili opušteno. Učenice drugog razreda istraživale su zašto ljudi vole muziku i napravile ove divne postere sa odgovorima Na času muzičke kulture u II1, spojili smo književnost i muziku, te izdvojili nekoliko najljepših stihova nobelovca, muzičara, Boba Dylana koji je za ceremoniju dodjele nagrade uputio sljedeće riječi:
"...mogu vam reći da je teže svirati za 50 ljudi, jer masa od 50000 ljudi ima jedinstvenu personu, za razliku od ovih 50. Svaka osoba ima svoj individualni, odvojeni identitet, svijet unutar samog sebe, mogu jasnije pojmiti stvari. Na kušnji su i tvoja iskrenost i njen odnos sa vlastitim talentom. No, nikada se nisam upitao jesu li moje pjesme književnost. Stoga, zaista zahvaljujem Švedskoj akademiji i na tome što su odvojili vrijeme da uopće razmotre to pitanje, a konačno i na tome što su došli do tako predivnog zaključka.." Bob Dylan Hadis, riječ na arapskom jeziku znači vijest, govor uopće, obavještenje, pričanje, izvještavanje itd.
U hadiskoj nauci riječ hadis, kao stručni izraz, ima posebno značenje - hadis znači "ono što je Muhammed, s.a.v.s., rekao, uradio, a u hadis spadaju i one vijesti koje govore o Poslanikovim a.s. svojstvima tj. o tome kakav je Poslanik bio po svojim vanjskim i duševnim osobinama. Učenice III1 su zajedno sa svojom profesoricom Elvitom Hadžipašić pokrenule radionicu "jedan hadis za ljepši dan".
Zabavni ogledi iz fizike koje su kreirali učenici naše škole: kako napraviti uragan u boci, da li se pojavljuje sjena plamena, kako dobiti plamen iz dima, Moiré uzorak, dûga na dlanu, baloni u balonu, lov na asteroide u Astrometrici, klackalica od svijeća, toplotno širenje tijela... Uživajte!?
Danas je u našoj interaktivnoj učionici bilo veselo, radno i živo! Proslavili smo PiDay!
Svakog 14. marta matematičari, fizičari i ostali zaljubljenici u nauku širom svijeta obilježavaju Dan broja pi. Dan Pi je prvi put proslavljen 1988. u Exploratoriumu u San Franciscu, muzeju nauke i tehnologije, a praznik je osnovao fizičar Larry Shaw! Grčki matematičar Arhimed smatra se prvom osobom koja je precizno aproksimirala pi 250. godine prije nove ere, zbog čega se Pi ponekad naziva Arhimedovom konstantom. Dan broja Pi je ujedno i dan rođenja Alberta Einsteina i dan smrti Stevena Hawkinga, čime ovaj praznik poprima još jednu važnu dimenziju Nakon prekrasnih prezentacija koje su priredile učenice prvog, drugog i trećeg razreda, poslužena je torta, koju je za nas napravila naša profesorica matematike Mirnesa Balkić Mešić! Također smo odredili i konstantu elastičnosti opruge na kojoj je obješena figurica Alberta Einsteina, te došli na ideju da u nekom sljedećem periodu organizujemo takmičenje u pamćenju što većeg broja decimala broja Pi!!! Događaj je medijski popraćen od strane Radia BK Podcast
Na današnji dan, 1571.godine rođen je Johannes Kepler. O njegovom životu, podcast je napravila Lamija Sedić, učenica drugog razreda. Uživajte! (klik na link) https://voca.ro/19VqlJiQpe4K Podcasting je distribucija audiodatoteka putem interneta koje se mogu lako preuzeti, često u MP3 formatu. Nakon preuzimanja, sadržaj je moguće preslušati online, na računaru ili prenijeti na uređaj kao što je iPod, mobilni telefon ili slično. Određivanje ubrzanja sile Zemljine teže pomoću pametnog telefona i PhyPhox aplikacije u IV razredu, uradila je Elma Ramić!
Trajanje slobodnog pada može se odrediti korištenjem akustične štoperice na aplikaciji phyphox. Zvuk pucanja balona postaje znak početnog vremena, a zvuk padajućih predmeta na pod postaje pokazatelj konačnog vremena. Iz izraza za visinu sa koje pada predmet, a na koju smo podigli balon, te izmjerenog vremena padanja, lako se odredi ubrzanje g za područje Bosanske Krupe u novoj zgradi gimnazije. Prenosimo djelić atmosfere iz prekrasnih učionica! Gdje se susreću biologija i umjetnost?
Naravno, u našoj interaktivnoj učionici! Umjetničke tehnike su suštinski alati za vizualizaciju, razumijevanje i učenje drugih disciplina, poput biologije. Učenice II1 su područje genetike na poseban način spojile sa umjetnošću! "Nema čudotvornih ljudi. Jednostavno se dogodi da su se zainteresirati za nešto i naučili sve o tome" Richard Feynman Feynmanova tehnika učenja je tehnika koju su primijenile Kana Bešić i Aida Bišćanin kako bi odgonetnule tajne grafitne olovke, gumice za brisanje, strukture dijamanta, te polimera. Ova metoda sastoji se od toga da sve što sami učite, pokušate objasniti - šestogodišnjem djetetu. Kana je igrala ulogu učitelja, a Aida je bila šestogodišnje dijete. Zašto je tako teško objasniti nešto djetetu? Djeca imaju naviku pitati "A, zašto?" i imaju kratak raspon pažnje. Prema Richardu Feynmanu, ova tehnika razumijevanja osnovnih principa je ključ njegovog velikog uspjeha kao edukatora. Svoju tehniku počeo je razvijati dok je bio student. Imao je "Bilježnicu O Stvarima O Kojima Ne Znam." Koristio bi je kako bi znanje sveo na najvažnije, uklanjajući sve ono nerazumljivo ili izraženo tehničkim žargonom. Pitanja koja je postavila Aida bila su: Ko je izmislio olovku? Kolika je najveća olovka na svijetu? Mogu li olovkom pisati po ruci? Šta je grafit? Zašto se lomi kada jako pritisnem? Zašto se briše gumicom? Zašto je grafit crn? Kako su stavili ovo srce u olovku? odgovor(i) Engleski inženjer Edward Naime je sasvim slučajno izumio gumicu, još davne 1770. Do tada su ljudi obično koristili komade bijelog kruha za brisanje tragova olovke. Legenda kaže da je Naime, slučajno uzeo komad gume umjesto kruha i otkrio da je on "obrisao" tragove olovke. Otuda i potiče naziv "gumica". Zaista, kada ste i da li ste se uopće upitali, kako tačno taj ružičasti komad gume na kraju vaše grafitne olovke može izbrisati ono što ste napisali? Iako smo to uzeli "zdravo za gotovo", postoji savršeno logičan, naučni odgovor. Prije nego što dođemo do načina na koji gumice rade, naučimo malo o tome što se tačno nalazi na papiru koji brišete. Crno srce u olovci je zapravo "grafit". Kada pišete olovkom, čestice grafita s olovke se lijepe za vlakna papira na kojem pišete. Sa druge strane, gumice na olovci su uglavnom izrađene od gume, iako se ponekad koristi i plastika. Guma se obično kombinira sa sumporom kako bi duže trajala. Omekšivač, poput biljnog ulja, također se obično dodaje, kako bi gumica postala fleksibilnija. Na kraju se dodaju abrazivi zajedno sa bojom, koja gumici daje određenu boju. Kad gumicom protrljate trag olovke, abrazivi u gumici nježno ogrebu površinska vlakna papira kako bi olabavili grafitne čestice. Omekšivači gumice pomažu u sprečavanju kidanja papira. Ljepljiva guma u gumici "hvata" i drži čestice grafita. Ima li i ovdje fizike? Gumice rade zahvaljujući trenju. Pokušajte protrljati ruke. Osjećate li kako dlanovi postaju topliji što ih duže trljate? Toplota koju osjećate je usljed sile trenja stvorena trljanjem grubih površina ruku. Slično ovome, kako se abrazivi u gumici trljaju o papir, trenje stvara toplinu, što pomaže gumi da postane dovoljno "ljepljiva" da zadrži grafitne čestice. Dok guma hvata grafitne čestice, mali komadi sastavljeni od kombinacije gume i grafita ostaju na papiru. To je ono "smeće" koje obrišete s papira kada završite sa brisanjem. I puhnete. Uslijedila je i radionica Čudovište Greg, uz objašnjenje zašto novčić u balonu stvara zavijajući zvuk. Evo zadatak za zadaću (nađite neko šestogodišnje dijete i uradite radionicu): Kako biste objasnili djetetu na koji način se kreće igračka na navijanje? Da li biste mu rekli, pokreće ga energija? Sigurno biste zaglavili na pitanjima "a što je energija"? Ili bi objašnjenje teklo ovako: kada okrenete ključ za navijanje igračke, čvrsto sabijate čeličnu oprugu unutar igračke, prisiljavajući je da stane u manji prostor. Sada se dijelovi te opruge žele vratiti u prvobitni oblik, ali ne mogu, jer ključ drži oprugu na mjestu. Kada pustite ključ, opruga se gura prema zupčanicima unutar igračke i zupčanici se pomiču, a kako su pričvršćeni za noge igračke, pomičući se, oni zapravo čine da igračka hoda uokolo. Možda ćete morati i otvoriti igračku, ali će dijete zauvijek razumjeti KONCEPT. Ono što je bitno je SKRATITI. Neka vaše objašnjenje (samom sebi, jer kasnije igrate ulogu i djeteta i nastavnika), bude kratko. Razmislite o tome koliko dugo se šestogodišnjak može usredotočiti na bilo što, što nije SpongeBob. Kratko objašnjenje znači da znate što je važno, a što nije. Pretvorite svoje znanje u zanimljivu zadatak-priču. Ljudi su narativna bića i mnogo je vjerojatnije da ćemo se sjetiti činjenica ako su utkane u priču. Ono što je najbitnije u Feynmanovoj tehnici je znatiželja! Cijelog svog života Feynman je zadržao osjećaj čuđenja zbog ljepote svijeta, otkrivanja njegovih tajni i nalaženja odgovora kako je sve to sastavljeno. Znatiželja nas vuče da zaronimo duboko i uđemo u srž stvari. Ova potreba za otkrivanjem nepoznatog, potaknula je više ljudskih postignuća, nego bilo što drugo. Feynmanova tehnika ne samo da je prekrasan recept za učenje, već je i prozor u drugačiji način razmišljanja koji nam omogućuje da ideje razdvojimo i rekonstruiramo ih iz temelja (kao dječiju igračku na navijanje) I stvarno, Feynmanova tehnika je način na koji se koncepti raščlanjuju na njihove najosnovnije elemente, a zatim se ponovo spajaju. Slijeđenje ove metode omogućava nam duboku internalizaciju složenih tema i izgradnju čvrstih temelja za nove informacije. Znat ćemo da smo nešto zaista savladali kad budemo mogli podučavati složeni koncept tako da ga čak i dijete može razumjeti. |
|